Dipl.ing. Ante Ćermenović

OTVORIT NOVI HOMPEJĐ

2010-04-08T15:54:00.005+02:00

Poštovati entuzijasti i ljudi dobre volje,

nakon dugomjesećne pauze Ante se odlućijo da odmori malo od iztraživaćkog rada u Bosanskoj Dolini Ćudesa ida krene publicišćkim stazama tese baci na pisanje istorije. Taje istorija inaće zabranita jerbo postoje nake oligarhišćke elite i one ti samo naredžuju ovim istorćarima da pišu sve samo kako njima paše i nikom drugom od obićni ljudi ito sve naša dijeca moraju onda da uće uškolama. E nemere više tako...

više morete proćitati na Antinom nov novcatom hompejđu:

http://www.zabranitaistorija.com/

ZAPOĆET SERIJAL

2009-10-29T21:50:00.006+01:00

Danas zapoćinje prva emisija programa Alternativne Fomdacje pod nazivom UPO TRAZI ZA IZGUBITIM LOKACJAMA. Jabi ko ćlan upravnog odbora zamoljo publiku da dobro oćepi uši ida sve sluša štase kaže jerbo od sedme minute u primijenu dolazi Izmina perspektiva!

IMA IZAČI

2009-09-01T16:56:00.002+02:00

Ovaje slika brez teksta autora

IZ UZETNO TOPAL PRIJEM NA MURISIJUSU

2009-08-26T15:13:00.007+02:00

Nakon povremenog svračanja neke na predne sivilizacje u dalekoj prošlosti nekad skroz davno dase ćojek haman nikako nemere da pocjeti nataj dogadžaj nekidan je slobodni iztraživać iz komkurencke fomdacje takodžer svratijo na afrićki otok Murisijus. Tu sumu 1,2 miljona stanovnika izorganizovali topal doćek. Onje za jedno sa novinarkom jednom plavojkom od miještana kraj največeg avijonskog aerodroma tog otoka primit ovacijama. Neki su bili toliko impresijonirati ovom posijetom znaćajnog iztraživaća dasu metodom pipkanja morali da ustanove jelto on stoposto.

U POTRAZI ZA IZGUBITIM LOKACIAMA

2009-08-24T10:58:00.006+02:00

Alternativna Fondacija „Arheološki Park: Bosamska Dolina Ćudesa“ najavljiva napokon dugo oćekivati edukaciski serijal U POTRAZI ZA IZGUBITIM LOKACIAMA kojibi trebo zakoji dan poćeti sa emitovacijom.

Na sliki: megalit upo tražnji za svojom pravom lokaciom

BROJ VERIFIKACIJA RASTE IZDANA UDAN

2009-04-14T19:47:00.006+02:00

Danas je na beha medima jope verificirata Alternativna Fomdacja ćimeje istovremenski pokazato priznanje zavaj naš ne profitni te ambicjozni rad. No stigla jei vjest da dotićna komkurencka Fomdacja hal oćigledno prepisuje odnas dvojce tojes Izme imene hal pokušava da afirmira naše naućne metode i isproba patent Alternativne Fomdacje podimenom EF-1 u cilju morebit prikljućivanja unaš tim... hajga sad znaj.

ODJECI SA PRATIĆNOG KURSA FAĆANJA ORBSEVA

2009-04-13T12:00:00.005+02:00

Nakon uspiješnog Kursa faćanja orbseva saobadvije ruke te prezemtacje patenta Alternativne Fomdacje EF-1 velkije broj ućesnika bijo impresijonirat i odlućjo se evo da ne stoji nako sastrane i recimo samo gleda več da aktivno podrži Fondacju Izminu i moju.

Primjer aktivna podržke beha gradžana.

UPITO KREŠU

2009-04-06T17:27:00.004+02:00

Bijosam juće nanome hrvackom televizoru i nadžemti i Krešu tamo. Poslo samu pismo dami protumaći šta sam sanjo, almise još ne javlja. Morebit da je frkno i ljut sad štoga Izmo ija nismo pozvali u našu Fomdaciju i sasumu svi krivi. Ako bide natome imsistiro, jačuga zovanti materemi danam bude medžu narodni savijetnik.

IZVJEŠTAJSA PRAĆNOG KURSA KOD IZME:

2009-04-05T17:51:00.000+02:00

Poćetak višedecemijskog istraživanja u Bosanskoj Dolini Ćudesa hoznaćit je jako uspiješnim praćnim kursom faćanja orbseva saobadvije ruke, boravla je največa kocemtracja strućnjaka te su ućesnici kursa bili tako ha imponirati ha oćarati dase nije znalo niko pije aniko plača. Ovim kursom je napokon ućutkata komkurencka fomdacja. O ćemu je rjeć? Komkurenti su naime još šokirati jerbo je uviše medija ovaj pratićni kurs verifikovat, recmo ovdije ilipak ovdije.

Prilike je bilo naime ovim povodom za patemtiranje pilot-prođekta, tojes faćalce za orbseve, nazvate EF-1. Patent koji je smislit od tehnićkog rukovocva Alternativne Fomdacje ušupi kraj Izmine bašće ima specijalni prozirni zaštitnik semzora i takodže stabilnu površinu ukoju piće orbsevi. Probno faćenjeje sa EF-1 izvršito je grandijoznim uspijehom kodmene višekuče.

No Alternativna Fomdacija ide dalje punom jaćinom te ne zaustavljivim itemzitetom i javnosti objavljiva artifakt nakojemse vidi da su još stari iđipćani posijedovali vještinu faćanja orbseva sa obadvije ruke iuz pomoč viso(ć)ko-sofisticirati pomagala. Navomese artifaktu sve jasno vidi na svoje oko i utu ćinjemcu stoposto neja više sumlje. Gotovo znaći, oficjelna nauka je več uvodi dokoljena ukvasita.

OTVORITO NAJPRVO ALTERNATIVNO ARKEOLOŠKO DIJEĆJE OBDANIŠTE!

2009-04-05T08:32:00.000+02:00

Pošto zato što Alternativna Fomdacja piše ćitavu svjecku istorju jope ponovo skroz ispoćetka i ne stoji samo sa strane i gleda odlućito je na sjedmici upravnog odbora Alternativne Fomdacje uvelkoj sali dase mali mališani blagovremenski podućavaju namalom bageru tipa „maksum-bager“ prvog alternativnog dijećjeg obdaništa u arkeološkim diciplinama jerbo je arkeologija najpropedeutićkija diciplina ocvake. Metodika arkeološke nastave inaćeje iz devetnestog... vjeka i elitisićka nauka je sve dosad nije ćela da dadne pristup svakome ko hoče slobodno da istražuje i ima slobodno mišljenje. Cjeniti kolega Izmo jećak predložjo da se priemni ispit uvede ako nemereš sonde iskopat sa bagerom kako treba đabe ti i prosijek iz srednje i slićno!

USUSRET NOVOJ SEZONI

2009-03-24T11:37:00.003+01:00

Danasje održat upravni sastanak ćlanova odbora Alternativne Fomdacje „Arheološki Park: Bosamska Dolina Ćudesa“ i strućnog tima u sastavu: dipl.ing.cand.doc. Ante Ćermenović i poćasni osnivać (neplača inaće ćlanarnu jerbo je osnovo ovu neproficku fomdacju) Fomdacje te medžunarodno priznati Ekspert Izmo Guglić. Sastanak je održat ukabinetu Fomdacije kod Izme u garaži jerbo je kodmene iznadkuče zaluka preorato pa monumetalno u trenutku nemere. Pažnja je prije svega i svaćega posvetita otvaranju nove senzacjonalne sezone kojaje mediski več upunom jeku ha ekonomcki ha naućno odjeknula. Poprićatoje io razvoju turizma u Dolini Ćudesa pošto zato što jeova ekonomcka kriza pa nekapa iz državnog buđeta i đepa poreznika a ineznamo džeče nam stati... turisti.

Upravni ćlanovi odbora Ante Chermenovich i Izmo Gulglich nama krajnjega

DŽEČU VOLKIM TURISTIMA?!

2009-03-22T22:54:00.003+01:00

POKRENO BIZNIS

2009-03-18T12:30:00.009+01:00

E sad, pošto zato što neče više da dolaze arheološki turisti u autobusima i pošto je iskopavaćki buđet sve tanji a i državne institucje stisnute pa nedaju kaku donacju, ja sam se odlućjo poćece bavti biznisom i zato prodajem piramidu. Takoče bit više novca i više turista.

GUGLOM DO UZVIŠENJA!

2009-03-04T21:20:00.008+01:00

(klikni nasliku)

E jarane, kacmo kod straha, priznaću da je... ovaj... jedini razlog zbogćega sam odugovlaćjo iznjeti moje opservacje ovdje na strancama ćudesa, iako me je gospodin Guglić ohrabrijo nakon konsultacije s njim, upravo strah. Ćuvajuči krave na vlašiću i razmišljajući malo vako malo nako o misterjoznim formacjama znatiželja me odvela (ko i uvjek) na gugl-ert. Prilićno me spićjo šok i kacam otkrijo taćno u podrućji gornje mahale, đe sam dobjo ovu federalnu donacju za velku svećanu salu sad zanove sezone, jean piramidalni strakćr… ovaj… piramidalno uzvišenje.

Utijecaj gospodina Guglića neb trebo spominjati, prateći sve što se događalo s ćudesima u Bosni, moram priznati, vratlo mije vjeru u ćudesa, otvorlo svjest...

Rado bi postavjo hiputezu i otvorjo strućnu diskusju: Ko nako patrijocki vjeruje da ove fotografje od mene lićno uslikate iz svemira skrivaju… ovaj piramidu?

(moreš i ovdi klikanti)

Ovcam malo približjo kameru.

(kliknider ga iovdi)

Ovcam još više približjo kameru i ucrto strane svjeta.

Orjentejšn prema sve ćetri strane svjeta je prfekt.

Autor teksta: A.Ć.

HERMENEUĆKI EKSPERT

2009-03-01T12:24:00.020+01:00

„U pitanju je abeceda neizrecivog i, strukturalno spoznajna logika stvari, koju najbolje ilustruje jedno upozorenje, ili, još bolje, hermeneutički plodno razjašnjavajuća misao fizičara i nobelovca Alberta Einsteina o diskretno ograničenim epistemološkim dometima matematičke znanosti i njenih zakona spram opservirajuće stvarnosti. Zagledan u vječno sporni odnos znanosti i neuhvatljivog, stalno izmičućeg joj Svijeta, Einstein će reći da:

U mjeri u kojoj se zakoni matematike odnose na stvarnost nisu sigurni; (a) u mjeri u kojoj su sigurni ne odnose se na stvarnost.

U analoškom prevodu na postojeći spor oko Bosanske piramide sunca, to može da glasi otprilike ovako:

U mjeri u kojoj se odnosi na Piramidu, bh arheologija – nije realna. I obrnuto, u mjeri u kojoj je realna – ne odnosi se na Piramidu.”

Esad Bajtal, Strah od kopanja

KAKO JE NAPRAVITA MORSKA SO

2008-12-27T13:35:00.009+01:00

Na hompejđu Fondacije svjeckije ćudesa odnekidan se pojavjo ćlanak o ćojeku koji šta znaći, Žan-Pjeru Hudinu, i o tome kako je napravita Keposova piramida. Napisato je tamo vako:

„[..]No, kako su ljudi 2.500 godina prije Krista, koristeći jednostavne alate uspjeli napraviti jedno od svjetskih čuda? [..] Radikalnu novu ideju dao je francuski arhitekt Jean-Pierre Houdin, koji je pomoću 3D softvera razvijenog u Dassault Systemes zaključio da je jedino moguće rješenje spiralna rampa, no koja se nalazila unutar piramide, i još uvijek bi trebala biti tamo. Prema njemu, prva trećina piramide napravljena je vanjskom velikom rampom. U isto se vrijeme gradila i unutrašnja rampa, otprilike 3 metra široka i s nagibom od 7%.

Houdinu su inspiraciju dale i tri piramide koje je izgradio Khufuov i Hemienuov otac, faraon Sneferu. Prva, na Meidumu, imala je problematičnu strukturu i nije korištena. Druga, u Dashuru, poznata je kao Zakrivljena piramida jer je počela zavijati i pucati, pa niti moćna cedrova stabla uvezena iz Libanona nisu uspjela popraviti stvar. Tek je treća, Crvena piramida u Dashuru zadovoljila apetite Sneferua.
Od samog su početka planirane tri komore u piramidi, na različitim razinama kako bi Keops mogao biti dostojno pokopan u slučaju da umre tijekom gradnje. Prva je uklesana u samo postolje piramide, ispod razine tla, prije nego što je gradnja i počela. Kada nakon pet godina od početka gradnje Keops nije umro, počela se raditi tzv. Kraljičina odaja, a deset godina iza nje i Kraljeva odaja, u samom srcu piramide. Tu je, na kraju, i položen Keopsov sarkofag. Kako je piramida rasla i počela se raditi iznutra, korišteno je kamenje od kojeg je napravljena vanjska rampa.“

No teorja tog elitistićkog foteljaša pada u vodu, jer su egipacke piramide stare neki dvanes hiljada godina a ne neki ćetiripo hiljade godina. To nam dokazuje slobodni istraživać Semke u ambicjoznom višetomskom djelu Alternativna historija, taćnije rećeno uuuu ovaj… feljtonu Dvacetipet piramida, đe o piramidama u Iđiptu veli vako:

„Dokazi da Egipćani nisu konstruirali tri piramide na Gizinom platou nalaze se na nižim nivoima piramida. Naime, pronađeni su sedimenti na njihovoj osnovi, zatim tragovi vodenih oštećenja, te kristali morske soli na kamenu. Sedimenti se nalaze na visini do pet metara od piramidinih temelja.
Oni sadrže mnoštvo školjki i fosila kojima je određena starost putem radiokarbonske metode. Rezultat: sedimenti su stari dvanaest hiljada godina!

Njihovo prisustvo je moglo biti uzrokovano samo dužim prisustvom morske vode i poplava. A faraonski Egipat nema nikakvih zapisa o (biblijskim) poplavama, jer ih jednostavno u njihovo doba nije bilo. Naime, egipatsko kraljevstvo je osnovano osam hiljada godina poslije potopa i kraja zadnjeg Ledenog doba.

Ovo vrlo ozbiljno upućuje da su objekti na Gizinom platou podignuti prije, najmanje, dvanaest hiljada godina.

Kada je Abdullah Al Mamun, sin bagdadskog kalifa, prvi provalio i iskopao prolaz u Piramidu prije 1.200 godina (820 A.D.), pronašao je naslage soli u prizemnom nivou piramide debele dva-tri centimetra. Kemijska analiza vršena u prošlom stoljeću pokazala je da je riječ o soli morskog porijekla. Novi dokaz da je piramida u dalekoj prošlosti (hiljade godina prije Sumera, Babilona ili drevnog Egipta) bila izgrađena, a zatim se, uslijed podizanja visine mora, nalazila u dubokoj vodi. Sve do povlačenja nivoa mora i nastanka pustinje.“

PODZEMNI KOMPLEKS

2008-09-07T07:20:00.001+02:00

I ŠTA SAD? NIŠTA!

2008-09-04T23:58:00.011+02:00

“I, napokon, 1995. dolazi do znacajnih novinskih vijesti iz (malo slobodnije) Kine. U provinciji Sichuan, koja lezi na istocnoj granici Baian-Kara-Ula planina, otkriveno je postojanje 120 ljudi koji pripadaju etnoloski nepoznatom narodu. Najvazniji aspekt ovog naroda je velicina njegovih pripadnika. Visina im je u rasponu od 60 -120 cm.

I sta sad?

Imamo cudne diskove sa jos cudnijim hijeroglifima koji govore o korijenima vanzemaljske civilizacije koja je beznadno zaglavila na nasoj maticnoj Planeti u proslosti. Ti diskovi i danas reagiraju na strujne tokove, ali ne mozemo u potpunosti shvatiti na kom principu rade. A, navodni, potomci nesretnih astronauta, i danas zive u zabitima izmedju Kine i Tibeta.

I, ponovo, sta sad?

Nista. Vijest se procita jednom. I nakon citanja preda zaboravu. A posto je ne objavljuje CNN to je kao i da ne postoji.

Za mene ipak postoji. Evo vec nekoliko godina je ne zaboravljam.”

Semir Osmanagić, Svi naši kontakti

Zoltan Marton feat. Setelajt arkiolođi prođekt

2008-08-26T23:42:00.008+02:00

Zoltan Marton, poznati mađarski muzićar i trostruki arheolog koji ima svoju misiju, prića nam na jutjubu o tome kako je multidiciplinarnim pristupom našo jedan spektakularni pronalazak u Visokom. Naime, o ćemu se radi? On ti se prije jedno godinu dana prvo pozitivno zavibriro svojim mjuzik prođektom i zatim se vako inspirisat fino spićjo na gugl-ert i brate otkrijo men-mejd strakćr.

Vandalisićki ćin u dolini ćudesa

2008-08-14T12:11:00.006+02:00

Povodom vjesti da su megalitne strukture napravite vještaćki ljuckom rukom na piramidi ćudesa u Izminoj bašći ozbiljno oštetite osnivać Alternativne Fondacje Izmo Guglić, koji je trenutno u Šveckoj na promocji ćudesa javjo je esemesom Alternativnoj Fondacji da je ovo “skroz šokantna vijest i policja treba da ćera te zlonamjerne vandalisićke poćintelje. Radovi se moraju nastaviti i svi kulturni slojevi, ukljućujući i one u Gronjoj Mahali, predstavti javnosti.“

Organizatori istraživanja imaju obavezu da zaštite ovu izvanredno vrijednu arheološku lokaciju. Guglić je pocjetjo da se Fondacja od svog osnivanja 2007. zalagala za restauracju ćudesa u Gornjoj Mahali i aktivno sudjelovala u osiguravanju sredstava ha kantonalno ha međunarodno. Dodo je u još jednom esemesu da Donja Mahala i mediji iz ćitave ćaršije imaju svoju nezaobilaznu ulogu i treba im omogućti nesmetati pristup lokacji.

Tokom protekli godinu dana vandalisićki poćintelji su tri puta provaljivali u podzemni kompleks sondi razbijajući kamene kugle i megalite te kradući prahistorijske fotoncke faćalce, lopate i kolica na rućni pogon, a nedavno su sjekirom oštetli novopostavljene kabine za naplaćivanje ulaza u bašću. U takvoj situacji Fondacja nije imala drugog izbora nego postavti stražarsku službu 24 sata dnevno po ćitav dan. “Pozivam sve dobronamjerne ljude u ćaršiji da na isti naćin osiguraju sonde, nabave nove lopate i nastave s arheološkim aktivnostima”, reko je Guglić.

Ima izaći!

2008-05-09T12:31:00.005+02:00

"Mada je komunikacija uglavnom mentalna, jos uvijek postoji transport na povrsini. Moze se otputovati bilo gdje za vrlo kratko vrijeme. Slicno nasoj brzoj zeljeznici na jednom kolosjeku. Doduse mnogo brzoj u kojoj ne postoji osjecaj kretanja. Dok se vozi, moze se razgovarati sa "kolima" (organska inteligencija) o destinaciji, topografiji Planete i sl."

Semir Osmanagić, Svi naši kontakti

Šta sveštenik zna šta je ćetres tona

2008-05-08T21:59:00.006+02:00

"Kad sam vec dosao u priliku da provedem mjesec dana u Engleskoj, odlucio sam da to bude u njihovom vodecem ljetovalistu. Gradic Bath, kazu, na jugoistocnoj obali, ima najljepse pjescane plaze. Taj avgust 1979. mi ipak nije ostao u narocitom sjecanju: hladna morska voda usred ljeta, pijesak koji se lijepi za noge, i plitko more.

Te godine na istu plazu je dolazila Patricia (Paddy) Slade.

Patricia je 1961. godine bila sa svojim muzem Peter-om, britanskim vojnikom, u Iraku. Odlucili su da za godisnji odmor odu u Indiju, odakle je Peter bio rodom. Nakon nekoliko dana provedenih u mjestu Poona, prijatelj im je predlozio da dodju na lokalnu religijsku ceremoniju obecavajuci da ce im biti zanimljivo.

Ceremonija se odvijala na otvorenom. Jedanaest svestenika u dugim bijelim odorama je okruzilo ogromnu stijenu, tesku barem 40 tona. Svestenici su poceli sa tihim ritimicnim pjevanjem. Napravili su jedanaest krugova oko stijene. Jedan od njih je dao signal da stanu. Zatim su stavili kaziprst na stijenu i ... s lakocom je podigli do visine ramena. Nakon dvadesetak sekundi, drzeci trijumfalno stijenu u zraku, odlucili su da je polako spuste.

To je bilo iskustvo iz prve ruke o postojanju sonicne levitacije - ili, jednostavnije, lebdjenja prouzrokovanog zvukom."

Semir Osmanagić, Tragovima Atlantide

Piramidiotronika – diciplina koja istražuje fenomen "polja fotoncke energije"

2008-05-05T22:37:00.012+02:00

Polazeći od naćela starokozmićkije putnika, ćuvara znanja, bacaća graha, ćarobnjaka i ezoterćara raznije škola o "staćkim" i "dinamićkim" tjelma unazad tisućama hiljada godina rodita je nova i, ćini se, najperspektivnija diciplina – piramidiotronika. O ćemu se radi? Ova diciplina istražuje fenomen spontane energecke aktivnosti u slućaju kad je prostorno ispravno pozicjonirata recimo neka geometrijcki forma – trokuta i krugova. Danas se znade da je taj neobićni fenomen – poznat pod ezoterćkim nazivom "polje fotoncke energije" – tjesno vezat uz skalarne mikrovalove, koje u svom spektru sadrži pozadinsko zraćenje svemira.

Šta znaći polje fotoncke energije? Totje znaći dio prostora u kojem se uspostavlja suptilno polje djelovanja kojeg u određenim uvjetima inducira neki dinamićki geometrijcki lik, tjelo al rešetkasta struktura. To je tajnovito polje iskljućivo vezato na geometrijsku strukturu koja postaje spontano energijski aktivna. Kadbi to ćojek jednostavnije kazo, ono se spontano uspostavlja i trajno održava samo jaćinom oblika tije geometrijskije formi.

Piramidiotronika se, zbog velki mogućnosti koje pruža, već više od neki tricetak godina intenzivno istražuje u najstrućnijim tajnim institucijama vojni i obavještajni krugova najveći alternativinje svjecki sila i ćak u nekim velkim korporacijama, dok se o njoj u široj javnosti govori vrlo malo, najpretežitje omalovažavajuće sa strane zvanićne nauke, pa ćak i podrugljivo u oponenckim krugovima, da bi se na taj naćin od nje odvratila pažnja i rašćerali fotoni ko nosaći pozitivnog znanja. Upravo ta najžalosnija ćinjenca najbolje govori o kolko za biznis dobrom i perspektivnom podrućju visoko strućnog istraživanja se radi.

DOLAZE MAJE!

2008-04-13T01:50:00.005+02:00

"Maje, svemirski putnici i kosmicki casovnicari, bi povremeno dolazili na Planetu i uskladjivali nase vrijeme sa kosmickim informacijama, pripremajuci nas za veliki energetski skok 2012. godine. Prilikom svakog dolaska iza sebe bi ostavljali riznice znanja."

Semir Osmanagić, Kosmićka misija Maja

Šta sve more logićki um?

2008-04-10T23:38:00.011+02:00

Danas sam bacjo knjigu Gaje Petrovća jerbo sam skonto da je piso foteljaćko-elitisićku i potpuno teorecku logiku. Ja sam fino kod Merime (Los Enđeli) proćito da logićnim zakljućivanjem ćojek more doć do ćinjenica! Kako for egzampl zakljućti da su egipacki strućnjaci najbolji strućnjaci? Vako:

P1: Egipat je zemlja piramida

P2: Egipacki strućnjaci su iz Egipta

K: Najbolji strućnjaci za piramide su egipacki strućnjaci

Kraj ćina

Tehnološka novost!

2008-04-04T18:50:00.012+02:00

Multidiciplinarni projekt nam preporućuje mehanizaciju koja pored gumani toćkova ima ćak vlastitog rovokopaćistu! Ova novost bse primjenla in citu jerbo nam štedi radnu snagu:

"Na ovim dubinskim sondama, sličnih šahtu-bunaru koji je izveden na platou Mjeseca sa ručnim iskopom, treba primjeniti tehnološku novost. Da Fondacija AP BPS nabavi jedan manji rovokopač, kojim bi se mehanizirali radovi otkopavanja dubinske sonde na otklanjanju humusa, gline i lapora, do tvrdih kamenih ploča, a zatim bi se rad nastavljao ručno. Taj rovokopač treba da bude na gumenim točkovima, tako da bi planski sa vlastitim mehaničarom/bageristom mogao da poslužuje sve dubinske sonde, pod uslovom da to nagib zemljišta dozvoljava, jednu za drugom. Time bi se napravila krupna ušteda u radnoj snazi i ubrzali dosadašnji radovi na sondama." (stranca osamdesisedam)

Ćemu služe kolica?

2008-04-04T12:34:00.021+02:00

Za sve buduće arheologe koji hoće da se prikljuće najvećem projektu u Bosanskoj Dolini Ćudesa sam u multidiciplinarnom projektu našo taćnu defnicju kolica i upucvo za pravilnu upotrebu isti, tako dab se izbjegla amaterska upotreba ili kaka zloupotreba ovog srecva. Znaći vako:

"Ovaj transport vrši se na pročišćenim i osiguranim podzemnim hodnicima. Sredstvo za transport su kolica na gumanim točkovima, sa ručnim guranjem. Ukoliko transport bude duži od 100 m treba uvesti uski kolosjek sa čeličvim šinama , koje se postavljaju na pragove, tako da po njima mogu da se guraju manji vagoneti." (Strana šesetišes)

"Utovar i odvoz materijala sa radilišta tunela vršić će se ručnim kolicima, sa gumenim točkovima, do ulaza u tunel, odnosno do određenog mjesta istresanja i dalje na vanjski depo. Utovaru materijala može se pristupiti kada je čelo radilišta okucano i podgrađeno. Utovar materijala vršit će se ručno." (Strana seamdesipet)

SKOK IN CITU OD TRIJES METARA!

2008-03-31T22:51:00.013+02:00

Fantastićni i fotografski ubjedljivi program multidiciplinarnog projekta, koji koristim ko strućni uđbenik dab se pripremjo zavu frst internešenal sajentifik koferens, odo je tajnu kojab se preliminarno mogla zvati arheološko ćudo. O ćemu se radi? Megalitni kameni blok je skoćjo ćitavi trijes metara in citu! Na stranci osamdesiosam piše vako:

Na Sl.69 dat je tlocrt megalitnog kamenog bloka od sitnozrnog pješčara (K-1), 260m od ulaza u tunel Ravne, Visoko, debelog 30cm, širokog 140 cm i dugačkog 260cm, neobičnog artističkog oblika, kao lik morskog morža, sa debelim kratkim repom, sa vrlo glatkom, uglačanom, ravnom površinom, na kojoj su urezani brojni nepoznati skupovi i slovni znaci, kao iz nekog prastarog pisma, kojeg smo nazvali preliminarno "Proto-pismo Visoko."

Na stranci stodvanes je odgovarajuća skica:

Ja seb ovaj fenomen ne mogu objasnit. Neja veze, ode sad malo skoćti na balkon i faćati fotone!

Šta znaći "in citu"?

2008-03-31T06:09:00.007+02:00

Ovi dana je poćelo proširivanje utcajem kabinecke nauke skućiti definicija piramida. Ja sam se uspito šta recimo znaći taj "in citu", o kojem se ćesto piše na oponenckim blogovima. Taćnu defniciju od ovoga pojma našo sam u jednom od bezbrojni uđbenika što sam đabaka dobjo ko slobodni strućnjak, istaživać i arkeolođikl riserćer. U programu multidiciplinarnog projekta (stranca stoćetri) piše vako:

Nalazi, koji se pronađu na svom izvornom mjestu, zovu se nalazi in situ (što na latinskom znači nedirnuti) i oni će se dokumentovati sa tačnim koordinatnim vrijednostima. Prije nego se ovakvi nalazi izvade, potrebno ih je opisati i po potrebi slikati. Nalazi se tada upisuju u listu nalaza, gdje isti dobijaju svoju tačnu koordinatnu vrijednost.

in citu dakle ne znaći "in da plejs", kako nas to foteljaši obmanjivaćki već godinama uće, nego "antaćd".

Zekulja s Vlašića otkrila piramidu!

2008-03-30T19:05:00.014+02:00

Krava Zekulja koju je za mene Izmo izbijo ko donacju se ispostavla ko sasvim neobićna krava. Metodom promatranja zakljućjo sam da Zekulja za razliku od drugi krava ima svoju misiju. Kako sam došo do tog zakljućka? Oćero sam je na Vlašić da je moj amiđa ćuva jer je on strućnjak za to. Međutim, on mi je prekljuće esemesom javjo da se Zekulja ćudno ponaša i da poslje ispaše ne ide u štalu nego ćući na litci i bulji u dolinu. Ja sam onda ošo na Vlašić do mjesta đe amiđa mi reko da Zekulja ćući. Brzo sam pronalazio argumente u prilog ideji da je ovdje rijeć o fenomenu kojib trebo strućno biti ispitat. Razmišljam na glas “… ovdje je piramida ispod nas, a mi smo trenutno na vrhu Vlašića …”. Zekulja afirmativno klima glavom. Ćinjenca da sam od tolko brda koje posmatrać u dolini more viđati odma ugledo onu u koju je gledala i Zekulja nije slućajna.

U životu sam naućjo da koncedencje ne postoje... već znakovi, koje treba sljedti. Na nekoliko mjesta iza amiđne štale iz trave vire kamene ploće. Dal su te ploće poploćali u doba srednjevjekovne Bosne il je ipak rjeć o ostacima gradnje starje civlizacije? Znaći, ako je rjeć o blokovima koji su plod ljudski ruku, onda oni mjenjaju historju ne samo ovog kraja.

Kamena ploća iza amiđne štale sa ćudnom strukturom

Jel ćuo ko za Olega?

2008-03-27T11:12:00.005+01:00

Pošto sam planiro otić navu sajentific konferens da saznam nove istine koje foteljaška zlonamjerno-zavjernićka nauka krije od ljudi dobre volje, konto sam saznati više o ovom ćeirmenu, ćuvenom (ne)poznatom ekedemišn profesoru Olegu Kravoškinu. Akob došlo pravo puno raje, to znaći dab bilo profitabilno pozvat ga da bude ćeirmen i na prvom konferensu Bosanske Doline Ćudesa u Izmonoj bašći. Taj će se konferens održati ćim malo bude boljeg vremena i mognu se znaći roštilji raspalti, ćevapi i janjci okrećati, pevaljke pevati, fuce na male razbacti i druge razne kulturne manifestacije održavati.

Morel ko Olega Kravoškina nać na rašn ekedemi of naćural sajenses? Akob ga ko iđ našo na guglu il ćuo đe u mahali, nek mi nama javi esemesom!

Zećevćev žilet

2008-03-27T01:24:00.013+01:00

Juće sam ućjo iz uđbenika za moj kandidacki doc.-rad i našo sam poznati dokaz sa žiletom. Otrćo sam u granap, reko Šerafeti da mi zapiše paketić žileta, i nakon toga se uputjo na lice mjesta, u Meteor. Ćaćko sam žiletima po zidu u nadi da more koji stati između kameni blokova i nisam nikako mogo da hi zavućem.

Onda sam se sjetjo strućne metode i pokušo malo vako malo nako i onda sam... moro otić do ambulante. Kad u Meteoru nemere ćak ni jedan žilet da se zavuće između susjedni kameni blokova, onda u Maću Piću sigurno nemere ni po žileta... zakljućio sam metodom promatranja.

Misteriozan slućaj na sondi broj ćetri ce

2008-03-11T23:13:00.006+01:00

Neki dan sam upalio bager i uobićajenom stazom sam se uputio prema prilaznom platou piramide u Izmonoj bašći. Prilikom manevra sam ovaj put pazio da ne prećeram gusjenicama preko paprika jer je ona Izmina prošli put šajbu mi razbila kad sam gusjenicama satro haman sav kupus dok sam se okrećo. Sad mi malo puše kroz kabinu. Prišo sam sondi brojćetri ce i poćeo sam pažljivo i strućno da skidam slojeve zemljišta i proširujem sondu. Odjednom sam primjetio jedan mali zeleni leteći objekt koji je proletio s lijeve strane kabine. Isprva nisam obraćo pažnju, al kad se taj mali crveni svjetleći objekt opet vratio i lebdio ispred kabine, onda sam primjetio da sa bagerom nešto nije u redu, jer je odjednom poćeo da stoji u zraku, nije se više krećo po zemlji.

Ja nisam gubio pribranost, ušalto sam u rikverc i dodo gas do kraja. Al bager se nije pokrećo i dalje je stajo u zraku, gusjenice su mu mirovale. A ja iz iskustva znam da bi moro krenti, jer sam ga bio već upalio i sve to. Taj mali žućkasti objekt je počeo odjednom da kruži oko kabine. Nakon nekog vremena taj mali šareni objekt je brzinom svjetlosti odletio. Tad se bager neprimjetno spustio na zemlju i ja sam imo punu kontrolu nad mašinom. Meni se tu onda više nije kopalo i ja sam odma kreno u rikverc preko paprika. Ugasio sam motor i nazvo Izmu da mu isprićam o slućaju. On mi reće da je upravo na jednom press-klipingu i da nema vremena, ali da će hitno poslati vidologe o ostale strućnjake da izvrše satelitska snimanja. Dok sam ćeko ostale strućnjake, uzo sam lopatu da oćistim sondu jer su kolone turista već poćele polako ozdo iz ćevabđince Tuta-n-Hamo dolasti prema platou. Kad je sonda neuredna i u njoj leže grablje i otkotrljano kamenje, onda to nestrućno izgleda i turisti tu onda ništa ne viđaju.

Sonda broj ćetri ce

Pronađen prvi artifak!

2008-03-09T00:55:00.015+01:00

Prvi dan ovogodišnje krampaćke sezone u Bosanskoj Dolini Ćudesa je bio jako uspješan. U sondi ćetri be u kupinama kraj Izmine šupe je nađen megalit težine otprilike šesnesipo kila i omjera jedno dvajesdevet-puta-ćeteresdva-puta-petnes canti.

Kakvoća i porijeklo ovog megalita će se još sljedećih dana utvrditi u ćisto privatnom, foteljaški nezavisnom i antiprofitnom geološkom institutu preko puta kod Izmine komšince Seđide.

Ovaj senzacionalni nalaz bi kabinetska nauka naravno bez ijednog obilaska terena zlonamjerno proglasila obićnim prahistorijskim putokazom. Jes da ćojek to nako laicistićki baš more i pomisliti, al je Izmo, naš šef strućnog tima, danas na janjetini tokom pauze otkrio tajnu ovog visoko sofosticiranog simbola. Ne znam kako mu to pade na pamet, al šta ja znam, valjda ga spićio neki misaoni foton. Kad se megalit naime okrene za dvaput po ćeteresipet stepeni, tojes devedes, onda nam taj artifak odaje svoju skrivenu tajnu - pravac prema Plejadama, porijeklu parailira. Pored toga, artifak govori i o tajnom znanju koje je tisućama hiljada godina ćuvano, a to je svemirska lećelca. Mi smo to odma rekonstruirali strućnom multidiciplinarnom metodom. Slika pokazuje tu svemirsku lećelcu koja pići prema Plejadama:

Da li se ovim otkrićem ćitava svcjecka istorija, koju su nam foteljaši prosipali, mora pisati skroz ispoćetka nanovo?

Krađa u Bosanskoj Dolini Ćudesa

2008-03-07T17:33:00.009+01:00

Sinoć je u Arheološkom Parku "Bosanska Dolina Ćudesa" izvršena krađa misterijozni kameni kugli. Ovo senzacjonalno otkriće je trebalo biti glavna turistićka atrakcija na svećanom otvaranju ovogodišnje kopaćke sezone koja će tradicijonalno trajati sve dok prvi mrazovi ne poćnu. Ovom krađom i sama ideja da se turisti, strućnjaci iz mahale te svjecki strućnjaci i entuzijasti iznenade nažalost pada u vodu.

Lopovi su kugle nekako otkotrljali sa njihovog prvobitnog lokaliteta iz njive ispod Izmine bašće i tragovi idu sve do đade, otale se naime kuglama gubi svaki trag. Taj cijeli slućaj je već prijavljen policajcu Đemi. On je svratio na kafu, napravio uviđaj i ošo da uplati u kladijonu prije neg što smjenu preda. Zatim sam javio esemesom osnivaću Fondacije Arheološki Park "Bosanska Dolina Ćudesa", šefu strućnog tima i ćlanu upravnog odbora Izmi Gugliću da su nam maznuli kugle iz parka. On je tad bio u onom federalnom da izbije kakog janjca za donaciju. Kasnije mi je Izmo odgovorio: "Nije moguće! ...da neko oćera kugle a znamo da su teške i do nekolko tona i svjecka je zagonetka kako su ih prailiri tamo doćerali? Zovnite Đemu i dante mu cenera nek hitno ufati nekog oponenta a ja ode do Zavidovića!"
Moje strućno mišljenje je ipak da je sasvim oćigledno da su nam oponenti oćerali kugle sa lokaliteta samo da bi naškodli imiđu fondacije i najvećem svjeckom prođektu... a možda su i oni kabinetaši!

Mjesto đe su stajale dvije misterijozne kamene kugle

Prva sondažna krampanja

2008-03-07T11:59:00.024+01:00

Pošto je poznati osnivać i šef strućnog tima Alternativne Fondacije "Arheološki Park: Bosanska Dolina Ćudesa" Izmo Guglić mene prekljuće ko nezavisnog istaživaća zamolio da mu u bašći izvršim sondažna krampanja, ja sam onda volonterski pristo. Trenutno je poso otežan jer mi fale još koji volonter radi zaštićavanja sonde i bar jedna kolica. To ti je valjda vazda tako na poćetku isrtaživaćke karijere kad još nisi poznat ćojek, al sam ja pun pozitivne energije - to je kljućno.

Sondažno krampanje u Izminom Arheološkom parku doli ispodkuće