31.3.08

SKOK IN CITU OD TRIJES METARA!

Fantastićni i fotografski ubjedljivi program multidiciplinarnog projekta, koji koristim ko strućni uđbenik dab se pripremjo zavu frst internešenal sajentifik koferens, odo je tajnu kojab se preliminarno mogla zvati arheološko ćudo. O ćemu se radi? Megalitni kameni blok je skoćjo ćitavi trijes metara in citu! Na stranci osamdesiosam piše vako:

Na Sl.69 dat je tlocrt megalitnog kamenog bloka od sitnozrnog pješčara (K-1), 260m od ulaza u tunel Ravne, Visoko, debelog 30cm, širokog 140 cm i dugačkog 260cm, neobičnog artističkog oblika, kao lik morskog morža, sa debelim kratkim repom, sa vrlo glatkom, uglačanom, ravnom površinom, na kojoj su urezani brojni nepoznati skupovi i slovni znaci, kao iz nekog prastarog pisma, kojeg smo nazvali preliminarno "Proto-pismo Visoko."

Na stranci stodvanes je odgovarajuća skica:

Ja seb ovaj fenomen ne mogu objasnit. Neja veze, ode sad malo skoćti na balkon i faćati fotone!

Šta znaći "in citu"?

Ovi dana je poćelo proširivanje utcajem kabinecke nauke skućiti definicija piramida. Ja sam se uspito šta recimo znaći taj "in citu", o kojem se ćesto piše na oponenckim blogovima. Taćnu defniciju od ovoga pojma našo sam u jednom od bezbrojni uđbenika što sam đabaka dobjo ko slobodni strućnjak, istaživać i arkeolođikl riserćer. U programu multidiciplinarnog projekta (stranca stoćetri) piše vako:

Nalazi, koji se pronađu na svom izvornom mjestu, zovu se nalazi in situ (što na latinskom znači nedirnuti) i oni će se dokumentovati sa tačnim koordinatnim vrijednostima. Prije nego se ovakvi nalazi izvade, potrebno ih je opisati i po potrebi slikati. Nalazi se tada upisuju u listu nalaza, gdje isti dobijaju svoju tačnu koordinatnu vrijednost.

in citu dakle ne znaći "in da plejs", kako nas to foteljaši obmanjivaćki već godinama uće, nego "antaćd".

30.3.08

Zekulja s Vlašića otkrila piramidu!


Krava Zekulja koju je za mene Izmo izbijo ko donacju se ispostavla ko sasvim neobićna krava. Metodom promatranja zakljućjo sam da Zekulja za razliku od drugi krava ima svoju misiju. Kako sam došo do tog zakljućka? Oćero sam je na Vlašić da je moj amiđa ćuva jer je on strućnjak za to. Međutim, on mi je prekljuće esemesom javjo da se Zekulja ćudno ponaša i da poslje ispaše ne ide u štalu nego ćući na litci i bulji u dolinu. Ja sam onda ošo na Vlašić do mjesta đe amiđa mi reko da Zekulja ćući. Brzo sam pronalazio argumente u prilog ideji da je ovdje rijeć o fenomenu kojib trebo strućno biti ispitat. Razmišljam na glas “… ovdje je piramida ispod nas, a mi smo trenutno na vrhu Vlašića …”. Zekulja afirmativno klima glavom. Ćinjenca da sam od tolko brda koje posmatrać u dolini more viđati odma ugledo onu u koju je gledala i Zekulja nije slućajna.



U životu sam naućjo da koncedencje ne postoje... već znakovi, koje treba sljedti. Na nekoliko mjesta iza amiđne štale iz trave vire kamene ploće. Dal su te ploće poploćali u doba srednjevjekovne Bosne il je ipak rjeć o ostacima gradnje starje civlizacije? Znaći, ako je rjeć o blokovima koji su plod ljudski ruku, onda oni mjenjaju historju ne samo ovog kraja.

Kamena ploća iza amiđne štale sa ćudnom strukturom

27.3.08

Jel ćuo ko za Olega?

Pošto sam planiro otić navu sajentific konferens da saznam nove istine koje foteljaška zlonamjerno-zavjernićka nauka krije od ljudi dobre volje, konto sam saznati više o ovom ćeirmenu, ćuvenom (ne)poznatom ekedemišn profesoru Olegu Kravoškinu. Akob došlo pravo puno raje, to znaći dab bilo profitabilno pozvat ga da bude ćeirmen i na prvom konferensu Bosanske Doline Ćudesa u Izmonoj bašći. Taj će se konferens održati ćim malo bude boljeg vremena i mognu se znaći roštilji raspalti, ćevapi i janjci okrećati, pevaljke pevati, fuce na male razbacti i druge razne kulturne manifestacije održavati.

Morel ko Olega Kravoškina nać na rašn ekedemi of naćural sajenses? Akob ga ko iđ našo na guglu il ćuo đe u mahali, nek mi nama javi esemesom!




Zećevćev žilet


Juće sam ućjo iz uđbenika za moj kandidacki doc.-rad i našo sam poznati dokaz sa žiletom. Otrćo sam u granap, reko Šerafeti da mi zapiše paketić žileta, i nakon toga se uputjo na lice mjesta, u Meteor. Ćaćko sam žiletima po zidu u nadi da more koji stati između kameni blokova i nisam nikako mogo da hi zavućem.

Onda sam se sjetjo strućne metode i pokušo malo vako malo nako i onda sam... moro otić do ambulante. Kad u Meteoru nemere ćak ni jedan žilet da se zavuće između susjedni kameni blokova, onda u Maću Piću sigurno nemere ni po žileta... zakljućio sam metodom promatranja.

11.3.08

Misteriozan slućaj na sondi broj ćetri ce

Neki dan sam upalio bager i uobićajenom stazom sam se uputio prema prilaznom platou piramide u Izmonoj bašći. Prilikom manevra sam ovaj put pazio da ne prećeram gusjenicama preko paprika jer je ona Izmina prošli put šajbu mi razbila kad sam gusjenicama satro haman sav kupus dok sam se okrećo. Sad mi malo puše kroz kabinu. Prišo sam sondi brojćetri ce i poćeo sam pažljivo i strućno da skidam slojeve zemljišta i proširujem sondu. Odjednom sam primjetio jedan mali zeleni leteći objekt koji je proletio s lijeve strane kabine. Isprva nisam obraćo pažnju, al kad se taj mali crveni svjetleći objekt opet vratio i lebdio ispred kabine, onda sam primjetio da sa bagerom nešto nije u redu, jer je odjednom poćeo da stoji u zraku, nije se više krećo po zemlji.



Ja nisam gubio pribranost, ušalto sam u rikverc i dodo gas do kraja. Al bager se nije pokrećo i dalje je stajo u zraku, gusjenice su mu mirovale. A ja iz iskustva znam da bi moro krenti, jer sam ga bio već upalio i sve to. Taj mali žućkasti objekt je počeo odjednom da kruži oko kabine. Nakon nekog vremena taj mali šareni objekt je brzinom svjetlosti odletio. Tad se bager neprimjetno spustio na zemlju i ja sam imo punu kontrolu nad mašinom. Meni se tu onda više nije kopalo i ja sam odma kreno u rikverc preko paprika. Ugasio sam motor i nazvo Izmu da mu isprićam o slućaju. On mi reće da je upravo na jednom press-klipingu i da nema vremena, ali da će hitno poslati vidologe o ostale strućnjake da izvrše satelitska snimanja. Dok sam ćeko ostale strućnjake, uzo sam lopatu da oćistim sondu jer su kolone turista već poćele polako ozdo iz ćevabđince Tuta-n-Hamo dolasti prema platou. Kad je sonda neuredna i u njoj leže grablje i otkotrljano kamenje, onda to nestrućno izgleda i turisti tu onda ništa ne viđaju.


Sonda broj ćetri ce

9.3.08

Pronađen prvi artifak!

Prvi dan ovogodišnje krampaćke sezone u Bosanskoj Dolini Ćudesa je bio jako uspješan. U sondi ćetri be u kupinama kraj Izmine šupe je nađen megalit težine otprilike šesnesipo kila i omjera jedno dvajesdevet-puta-ćeteresdva-puta-petnes canti.

Kakvoća i porijeklo ovog megalita će se još sljedećih dana utvrditi u ćisto privatnom, foteljaški nezavisnom i antiprofitnom geološkom institutu preko puta kod Izmine komšince Seđide.



Ovaj senzacionalni nalaz bi kabinetska nauka naravno bez ijednog obilaska terena zlonamjerno proglasila obićnim prahistorijskim putokazom. Jes da ćojek to nako laicistićki baš more i pomisliti, al je Izmo, naš šef strućnog tima, danas na janjetini tokom pauze otkrio tajnu ovog visoko sofosticiranog simbola. Ne znam kako mu to pade na pamet, al šta ja znam, valjda ga spićio neki misaoni foton. Kad se megalit naime okrene za dvaput po ćeteresipet stepeni, tojes devedes, onda nam taj artifak odaje svoju skrivenu tajnu - pravac prema Plejadama, porijeklu parailira. Pored toga, artifak govori i o tajnom znanju koje je tisućama hiljada godina ćuvano, a to je svemirska lećelca. Mi smo to odma rekonstruirali strućnom multidiciplinarnom metodom. Slika pokazuje tu svemirsku lećelcu koja pići prema Plejadama:



Da li se ovim otkrićem ćitava svcjecka istorija, koju su nam foteljaši prosipali, mora pisati skroz ispoćetka nanovo?

7.3.08

Krađa u Bosanskoj Dolini Ćudesa

Sinoć je u Arheološkom Parku "Bosanska Dolina Ćudesa" izvršena krađa misterijozni kameni kugli. Ovo senzacjonalno otkriće je trebalo biti glavna turistićka atrakcija na svećanom otvaranju ovogodišnje kopaćke sezone koja će tradicijonalno trajati sve dok prvi mrazovi ne poćnu. Ovom krađom i sama ideja da se turisti, strućnjaci iz mahale te svjecki strućnjaci i entuzijasti iznenade nažalost pada u vodu.

Lopovi su kugle nekako otkotrljali sa njihovog prvobitnog lokaliteta iz njive ispod Izmine bašće i tragovi idu sve do đade, otale se naime kuglama gubi svaki trag. Taj cijeli slućaj je već prijavljen policajcu Đemi. On je svratio na kafu, napravio uviđaj i ošo da uplati u kladijonu prije neg što smjenu preda. Zatim sam javio esemesom osnivaću Fondacije Arheološki Park "Bosanska Dolina Ćudesa", šefu strućnog tima i ćlanu upravnog odbora Izmi Gugliću da su nam maznuli kugle iz parka. On je tad bio u onom federalnom da izbije kakog janjca za donaciju. Kasnije mi je Izmo odgovorio: "Nije moguće! ...da neko oćera kugle a znamo da su teške i do nekolko tona i svjecka je zagonetka kako su ih prailiri tamo doćerali? Zovnite Đemu i dante mu cenera nek hitno ufati nekog oponenta a ja ode do Zavidovića!"
Moje strućno mišljenje je ipak da je sasvim oćigledno da su nam oponenti oćerali kugle sa lokaliteta samo da bi naškodli imiđu fondacije i najvećem svjeckom prođektu... a možda su i oni kabinetaši!



Mjesto đe su stajale dvije misterijozne kamene kugle

Prva sondažna krampanja

Pošto je poznati osnivać i šef strućnog tima Alternativne Fondacije "Arheološki Park: Bosanska Dolina Ćudesa" Izmo Guglić mene prekljuće ko nezavisnog istaživaća zamolio da mu u bašći izvršim sondažna krampanja, ja sam onda volonterski pristo. Trenutno je poso otežan jer mi fale još koji volonter radi zaštićavanja sonde i bar jedna kolica. To ti je valjda vazda tako na poćetku isrtaživaćke karijere kad još nisi poznat ćojek, al sam ja pun pozitivne energije - to je kljućno.


Sondažno krampanje u Izminom Arheološkom parku doli ispodkuće